ZANIMLJIVOST...

“U organizaciji Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo i ove godine je provedeno istraživanje o korištenju informacijskih tehnologija, stava ljudi prema cjeloživotnom obrazovanju, ali i najvažnijim aspektima za pronalaženje (boljeg) posla. Riječ je o istraživanju koje u sedam hrvatskih regija već petu godinu za Algebru provodi Prizma - centar za poslovna istraživanja, na uzorku radno sposobnog stanovništa, većem od 1.600 ispitanika. U skladu s gospodarskim događanjima u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje predviđaju aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske, ovogodišnje istraživanje je osim uzorka radno najaktivnijeg stanovništva u dobi od 17 do 40 godina, koje se prati posljednjih godina, prošireno i s cjelokupnom radno aktivnom populacijom. Na današnjoj tiskovnoj konferenciji održanoj u Osijeku, predstavnicima medija su se obratili Mario Paljušaj, voditelj osječke poslovnice i Hrvoje Balen, član uprave Algebre s rezultatima i posebnim osvrtom na analizu osječke regije. Kako je istaknuto, nastavio se trend opadanja informatičke nepismenosti tj. nekorištenja računala tako da je u promatranoj skupini uočen pad s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom. S druge strane, s porastom dobi ispitanika primjećuje se eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne koriste računalom. U osječkoj regiji na posljednjoj anketi čak 22 posto ispitanika u skupini radno najaktivnijeg stanovništva se izjasnilo da se uopće ne koristi računalom. Gledano po regijama, postotak osoba koje se ne koriste osobnim računalom u ovoj skupini ispitanika kreće se od 24 posto računalno neosviještenih ljudi u bjelovarskoj regiji do tek 3 posto u zagrebačkoj regiji. Također, primjećuju se velike razlike i u namjeni korištenja računala – samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi dominantno za poslovne svrhe, a u ostalima je primarna namjena zabava. Također, velika je razlika po regijama i u odnosu prema učenju i usavršavanju, gdje se u prosjeku tek 24 posto odraslih u proteklih godinu dana uključilo u bilo kakav vid usavršavanja ili školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33 posto.”[1]

Pogledajte više na stranici: http://osijek-cro.com/osijek/hrvatska/algebra-istrazivanje-o-koristenju-informacijskih-tehnologija/

---

[1]http://osijek-cro.com/osijek/hrvatska/algebra-istrazivanje-o-koristenju-informacijskih-tehnologija/       
(preuzeto 16.04.2011.)

PRIMJENA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

U proteklih nekoliko desetljeća svjedoci smo značajnog povećanja korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Umrežena računala, elektronička pošta, Internet, baze podataka, www, elektroničke publikacije, on-line diskusijske liste i elektroničke konferencije, digitalne knjižnice i on-line pretraživači samo su neki od trendova koji su utjecali na naš svakodnevni rad. Termini kao što su informacijsko društvo, novi mediji, mreže, cyber kultura ušli su u svakodnevnu uporabu. Informacijsko komunikacijske tehnologije utječu na sve oblike naših aktivnosti, uključujući i kulturu. Društvo u cjelini, jednako kao i kulturna zajednica suočeni su s ubrzanom komunikacijom i konstantnim povećanjem broja publikacija tj. povećanom produkcijom znanja što dovodi i do kvalitativnih promjena u načinu rada kulturne zajednice. Novi oblici informacije i komunikacije koji su nastali kombinacijom i spajanjem sustava komunikacija, emitiranja, izdavaštva i računalne industrije su posljedica trenda tehnološke konvergencije. Nove informacijske tehnologije napravile su dubok utjecaj na društvo u cjelini i često se govori o novoj vrsti društva - informacijskom društvu. Fenomen informacijskog društva temelji se na novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje stvaraju nove oblike društvene organizacije. Nove informacijske tehnologije stvorile su potpuno nove načine primjene informacija, brzinu, kapacitete i kvalitetu tog procesa. Digitalizacija je omogućila lako i brzo spremanje, reprodukciju, distribuciju i korištenje različitih oblika informacija (teksta, slike, zvuka...). Sazrijevanjem nekih od ključnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i servisa, a posebice Interneta, moguće je odrediti elemente koji utječu na promjene i razvoj društva u cjelini kao i na kulturni razvoj. Informacijske i komunikacijske tehnologije interveniraju u čovjekov okoliš i time mijenjaju uvjete postojanja različitih kultura. Pojačani intenzitet komunikacije koji je izazvala nova informacijska i komunikacijska tehnologija može, kroz omogućavanje dijaloga, potaći bolje znanje o kulturnim razlikama. To također otvara mogućnost za nastajanje novih kulturnih formi kao posljedica komunikacije i miješanja različitih oblika kulture. Danas je informacijska tehnologija temeljno sredstvo strategije raznih kompanija. Ona utječe na brojne poslovne parametre i omogućuje postizanje konkurentske prednosti. Informacijsku tehnologiju je vrlo teško definirati jer bi uvijek trebalo dodati još nešto novo. Definicija IT-a odnosi se na fizičke karakteristike kao što su hardver, softver, osobno računalo, mreže, internet, satelit, multimedija, pametne kartice, baza podataka, telefon, tv, kamera, bankomati i ostali pojmovi koji su već davno dio naše svakodnevnice.

WWW, E-MAIL , INTRANET

Bez Interneta ne može se zamisliti produktivan i kvalitetan rad niti u jednom poslovnom okruženju, bilo da se radi o nekoj ustanovi, malom uredu ili kućanstvu. Kada govorimo o internetu bitno je objasniti pojmove World Wide Web, elektronička pošta i intranet pokazujući kako navedeni čimbenici mogu pomoći menadžerima u postizanju organizacijskih ciljeva. Menadžeri mogu koristiti internet i za pronalaženje novih zaposlenika.

WORLD WIDE WEB (www) je segment interneta koji menadžerima omogućuje da imaju mjesto s informacijama koje se naziva mrežnim čvorom te je dostupno 24 sata dnevno sedam dana u tjednu svakom korisniku interneta. Web danas predstavlja najvažniju tehnologiju za publiciranje, komunikaciju i elektroničko poslovanje. World Wide Web je danas najmoćniji i najfleksibilniji Internet sustav koji postoji. Web se sastoji od sljedećih elemenata: web poslužitelji(engl.Web servers) su računala na kojima se nalaze web mjesta(engl.Web site). Početna stranica web mjesta(engl.home page) predstavlja osnovnu točku pristupa web mjestu te ima zadaću pružanja informacija o sadržaju Web mjesta.

ELEKTRONIČKA POŠTA (e-mail) je usluga koja pojedincima omogućuje elektroničko stvaranje poruka, uređivanje i međusobno slanje poruka. To je jedna od najviše korištenih usluga interneta koja omogućava brzu i jeftinu globalnu komunikaciju između pojedinaca i skupina ljudi. Elektronička pošta pojednostavljuje i ubrzava ostvarenje osnovnih ljudskih potreba odnosno potrebu za komunikaciju. Poruke se šalju u primateljev poštanski sandučić u kojem ih primatelj može pročitati, pohraniti, proslijediti ih drugima, izbrisati ili na njih odgovoriti. Korištenje elektroničke pošte u organizacijama omogućuje dosad neviđeno brzu, učinkovitu i efikasnu komunikaciju u organizacijama. Poruke se mogu slati i primati diljem svijeta u samo nekoliko sekunda s bilo koje lokacije dok postoji pristup internetu.

INTRANET je privatna računalna mreža koja se koristi strukturom i normama interneta, a omogućuje elektroničku komunikaciju i razmjenu informacija među zaposlenicima unutar jedne tvrtke. Za izgradnju intraneta koriste se isti koncepti i tehnologije potrebne i za Internet, kao što su klijenti i serveri koji koriste Internet protokoli. Jedan od najvećih problema korisnika intraneta je održavanje sigurnosti mreže odnosno sprječavanje ljudi izvan tvrtke kojima nije odobren pristup da provale u sustav i dođu do osjetljivih i važnih informacija. Način kojim se takav problem može spriječiti je instaliranje sigurnosnog sustava koji se naziva vatrozid (engl.firewall). Tvrtke svoj intranet mogu proširiti uvođenjem ekstraneta koji omogućuje pristup odabranim partnerima, klijentima ili dobavljačima koji mogu naručivati te provjeravati stanje svoje narudžbe.

Osnovna zadaća menadžera je postići organizacijske ciljeve korištenjem organizacijskih resursa. Odgovarajuća internetska stranica je organizacijski resurs koji menadžerima može pomoći ostvariti organizacijske ciljeve kao što su:

·        Efikasnije plasiranje proizvoda na tržište

·         Poboljšanje kvalitete novih zaposlenika

·        Poboljšanje kvalitete proizvoda

·        Globalna komunikacija

·        Poticanje kreativnosti organizacijskih članova.

RAČUNALNE MREŽE

Računalna mreža je sustav koji se sastoji od dva ili više međusobno povezanih računala koji svojim korisnicima omogućavaju komunikaciju i razmjenu podataka. Računalna mreža je instrument informacijske tehnologije koji potiče zaposlenike na maksimalizaciju potencijala i proizvodnosti. U posljednje vrijeme moderni menadžeri poklanjaju najviše pozornosti dvjema računalnim mrežama: lokalnoj računalnoj mreži i internetu.

PODRUČNA RAČUNALNA MREŽA je vrsta računalne mreže kojom se koriste moderne organizacije-eng. Local Area Network. Ova računalna mreža obično ima računalni program putem kojeg informacije putuju kablovima i dolaze do računala mnogobrojnih pojedinačnih korisnika. Iako je entuzijazam za područne mreže u porastu, te je potaknuo mnoge računalne tvrtke da prošire ponudu proizvoda, menadžeri bi trebali biti oprezni i ne ulagati u područne mreže koje nisu prošle analizu troškova i prednosti.

INTERNET kao instrument informacijske tehnologije, je velika međusobno povezana mreža računalnih mreža koja povezuje ljude i računala diljem svijeta putem telefonskih linija, satelita i ostalih telekomunikacijskih sustava. To je mreža koja povezuje oko milijun manjih računalnih mreža diljem svijeta koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba. Internet je svojim razvojem postao sveprisutan te se tako proširio na sve gospodarske i društvene djelatnosti. Putem Interneta je moguće iz bilo koje lokalne mreže na svijetu uzeti podatak sa bilo koje druge mreže. One mogu biti na suprotnim stranama zemaljske kugle i komunicirati bez ikakvih problema. Jedini problem u komunikaciji koji se javlja je sporost, jer je logično da će dvije susjedne lokalne mreže puno brže komunicirati nego dvije udaljene. Svaki korisnik na Internetu ima svoju korisničku adresu, jedinstveno korisničko ime (user name) i lozinku (password).

INFORMACIJSKI SUSTAV

Primjena informacijske tehnologije u poslovanju predstavlja značajnu konkurentsku prednost u poslovanju. Informacijska tehnologija uključuje tehnologiju poput računala i telekomunikacijskih uređaja koje se rabe za korištenje informacija u obavljanju radnih zadataka. Neka od novijih saznanja o informacijskoj tehnologiji su: informacijski sustavi, sustav podrške donošenju odluka uprave i računalne mreže. Informacijski sustav (IS) je mreža aplikacija unutar neke organizacije kojom se menadžeri opskrbljuju informacijama. Tipični informacijski sustav je organizacijska mreža koja menadžerima omogućuje trajni pristup ključnim informacijama. Također, informacijski sustav menadžere opskrbljuje izvješćima važnima za značajne organizacijske aktivnosti poput prodaje, proizvodnosti radnika i fluktuacije radnika. Na temelju informacija dobivenih putem informacijskog sustava menadžeri donose odluke čiji je cilj poboljšati poslovanje organizacije. Menadžeri se koriste računalom za pristup podacima o tvrtki putem interneta. Jednostavno rečeno, informacijski sustav je planirani, sistematični mehanizam koji menadžerima omogućuje pristup relevantnim informacijama na sistematičan način. Kako bi normalno funkcionirao, informacijski sustav se sastoji od šest osnovnih koraka:

·        Definiranje potreba za informacijama

·        Izbor i prikupljanje odgovarajućih podataka

·        Sažimanje podataka

·        Analiza podataka

·        Prijenos informacija

·        Korištenje informacija.

U suvremenim uvjetima informacijski sustav se globalizira, odnosno razvija kao svjetska informacijska mreža otvorena svakom tko se na nju priključi. Na taj način se državni I nacionalni monopol razbija na informacije, što pridonosi podizanju obrazovne razine ljudi i demokratizaciji društvenih odnosa. Razvoj informacijskih sustava te sve šira i potpunija informatizacija, stvaranje i povezivanje informacijskih mreža u globalni internetski sustav te sve veća važnost podataka i informacija na svim područjima ljudskog života, ističe pitanje sigurnosti na informacijskom području, odnosno pitanje informacijsko- komunikacijske sigurnosti. Općenito govoreći, informacijski sustavi mogu stvoriti vrijednost na različite načine, a kao neke zajedničke vrijednosti mogu se izdvojiti:

1. informacijski sustav može poboljšati proizvode ili usluge – povećavanjem kvalitete, smanjenjem troškova, ili dodavanjem željenog oblika,

2. informacijski sustav može povećati učinkovitost – automatskim obavljanjem ponavljajućih radnji, gdje pravovremeno obavljanje znatno utječe na učinkovitost,

3. informacijski sustav može poboljšati proces upravljanja – osiguravanjem dostupnosti pravovremenih i pouzdanih informacija omogućuje lakše planiranje, kontroliranje i vrednovanje poslovnih aktivnosti, u cilju smanjenja neizvjesnosti prilikom odlučivanja, odnosno poboljšavanjem kvalitete odlučivanja.

OSNOVE INFORMACIJA

Proces razvoja informacije započinje prikupljanjem činjenica i statističke vrijednosti koje nazivamo PODACIMA. Kad ih se jednom prikupi, podaci se obično analiziraju. INFORMACIJA je skup zaključaka donesenih na temelju analize podataka. Informacije koje menadžeri dobivaju u velikoj mjeri utječu na donošenje odluka koje određuju aktivnosti unutar organizacije, koje zatim s vremenom dovode do uspjeha ili neuspjeha organizacije. Vrijednost informacije procjenjuje se na temelju koristi koju organizacija može imati ako je iskoristi. Što je veća korist, to je informacija vrednija. Postoje četiri glavna čimbenika koja određuju vrijednost informacije:

1. Prikladnost informacije
2. Kvaliteta informacije
3. Pravovremenost informacije
4. Količina informacije.

Prikladnost informacije definiramo prema mjeri u kojoj je informacija važna za situaciju u kojoj menadžer donosi odluku. Ako je informacija prilično bitna, kažemo da je prikladna. S rastom prikladnosti informacije raste i njezina vrijednost. Obilježja prikladne informacije za donošenje odluka su: operativna kontrola, kontrola upravljanja te strateško planiranje. Drugi primarni čimbenik koji određuje vrijednost informacija je kvaliteta informacija-mjera u kojoj informacija odražava stvarno stanje stvari. Što je informacija bliža stvarnosti, viša je njezina kvaliteta i vrijednost. Općenito, što je viša kvaliteta informacija dostupnih menadžerima bolje su opremljeni za donošenje odluka te je veća vjerojatnost da će organizacija biti dugoročno uspješna. Netočno prikupljanje podataka može dovesti do informacija vrlo slabe kvalitete. Pravovremenost informacija, treći glavni čimbenik koji određuje vrijednost informacija, jest pokazatelj u kojoj mjeri dobivena informacija omogućuje donošenje odluka i poduzimanje koraka tako da organizacija od obrade informacije ima koristi. Informacija koju je rukovoditelj primio u trenutku u kojem je može i iskoristiti, naziva se pravovremena informacija. Četvrta i posljednja odrednica vrijednosti informacije je količina informacije. Prije donošenja odluke, menadžeri bi trebali procijeniti količinu informacija koja im stoji na raspolaganju, a povezana je s donošenjem odluke. Ako menadžeri procjene da je količina informacija nedovoljna, prije donošenja odluke treba prikupiti dodatne informacije. U suprotnome, ako procijene da je količina raspoloživih informacija dovoljna, menadžerova odluka je opravdana. Postoji i mogućnost raspolaganja s previše informacija. Prevelika količina informacija može kod menadžera izazvati strah od donošenja odluke i dovesti ga u situaciju da nikad ne donose važnu odluku. Pretrpanost informacijama se obično smatra glavnim uzrokom nedostatka odlučivanja u organizaciju.

DOBRODOŠLICA

 DOBRO DOŠLI NA MOJ BLOG! NADAM SE DA ĆETE UŽIVATI I NAUČITI NEŠTO KORISNO...